BRAJIĆI
Istorija, Geografija i Duh Plemena
Dokumentarni film
Sveobuhvatna priča o plemenu, pejzažima i ljudima.
1. Surova ljepota krša
Selo Brajići nalazi se na petnaestak kilometara od mora, na putu između Budve i Cetinja. Iako blizu mora („na puškomet“), mještanima je ono vjekovima bilo „daleko kao Amerika“ zbog nepristupačnog terena. Selo se prostire od 728 do 1219 metara nadmorske visine.
Klima i Stihije
Ovo je jedno od najstudenijih mjesta u primorju. Zime su teške, nekada je snijeg padao od Nikoljdana do Sretenja. Selo šibaju jaki vjetrovi i gusta magla.
Voda i Divljač
Iako je zemlja posna, selo leži na 34 izvora žive vode (najpoznatiji Studenac).
Geografska karta područja
Topografska karta Brajića
2. Demografija i Naselja
Pleme čine bratstva raspoređena u zaseoke sa strmim ulicama:
- Zaseok Martinovići: Martinovići, Prenkovići, Jovičići, Živanovići i Pjošte.
- Zaseok Uglješići: Popovići, Dapčevići i Ivančevići.
- Stara bratstva: Stojanovići, Raičkovići, Klać, Aleksić, Vučić i Stožić.
Brajićki krš
3. Duhovnost i Pismenost
Crkva Sv. Dimitrija
Prvobitna iz 1340. (gradio Car Šćepan). Više puta paljena i rušena (Francuzi, Italijani, zemljotres).
Slava Mitrovdan
Brajići su fenomen jer su administrativnom odlukom ujednačili krsnu slavu. Prije 200 godina, zbog siromaštva i troškova, dogovorili su se da svi slave Mitrovdan, kako ne bi jedni drugima "jeli imetak" idući na slave.
Tradicija Pismenosti
Brajići su imali školu i prije 1860. godine. Zanimljiv podatak iz 1860: U Brajićima je bilo upisano 40 đaka, dok je u isto vrijeme Budva imala 6, a Petrovac takođe 6 đaka.
Tvrđava Kosmač
Na uzvišenju iznad sela dominira austrougarska tvrđava Kosmač. Kliknite ovdje za detaljnu arhitektonsku i vojnu analizu.
Detaljnije o Tvrđavi →4. Pet ili šest puta paljeni
Brajići se opisuju kao "hajdučko pleme" koje nikada nije trpjelo tuđina. Izvori se razlikuju da li je selo spaljeno pet ili šest puta, ali su datumi stradanja duboko urezani u sjećanje:
- 1714. Ćuprilić vezir
- 1785. Mahmut paša Bušatlija
- 1808. Napoleonova vojska (Maršal Marmon)
- 1869. Austro-Ugarska (Krivošijski ustanak)
- 1941. Italijanski fašisti (27. jula)
Bitka 1941: Brajići su sa 50 pušaka presreli italijanski bataljon. Odmazda je bila surova - selo je spaljeno, a stanovništvo odvedeno u logore.
Zalazak sunca na Kosmaču
"Fridrih Merc bio je osvajač, ali ispod oficirske uniforme zanosio se ljepotom kosmačke divljine. Kad bi padale večernje sjenke, uzimao bi dvogled i sa svoje tvrđave posmatrao čudesne prizore ljepote i zalazak sunca."
"A Vukale Perov Stojanović, ljut i pitom kao njegov zavičaj, nije mogao da zavojevaču oprosti ni tu oholu radost uživanja u pejzažu koji mu ne pripada. Jedne večeri prikrao se na puškomet. Austrijski oficir je posmatrao sunce, ne sluteći da ono kroz njegov durbin poslednji put tone u more. Ubio ga je jednim hicem."
— Iz govora književnika Boška Bogetića (1995)
Pogled sa tvrđave na zalazak
5. Pečalba i 'Amerikanska pisma'
Zbog teškog života, masovno se odlazilo u pečalbu (Carigrad, Amerika). Sve kvalitetno u selu građeno je tim novcem.
- Pismo Jovane Dapčević sinu
6. Od Albanije do Legende
189 dobrovoljaca iz ovog malog plemena učestvovalo je u ratu. 61 Brajić se vratio direktno iz Amerike da brani otadžbinu.
- ★ 4 nosioca Karađorđeve zvijezde
- ★ 17 nosilaca Obilića medalje
- ★ Svi koji su prešli Albaniju imaju Spomenicu
7. Velika seoba u ravnicu
Dvije velike kolonizacije (1922. i 1945.) odvele su mnoge Brajiće u Vojvodinu.
Prva kolonizacija (1920-ih)
Naseljavanje u Vojvodu Stepu, Banatsko Karađorđevo. Došli su na "golu ledinu", živjeli u blatu.
Druga kolonizacija (1945)
Naseljavanje u Lovćenac i Feketić. Kulturni šok susreta sa ravnicom, ali i očuvanje identiteta.
"Siv sokole sivi tići, Nosi pismo na Brajići..."
Poruka plemena je jasna: Ne zaboraviti ko si i odakle si.